Rezultati probne male mature su, blago rečeno, poražavajući. Većinu učenika ovo dovodi u situaciju ”Dabogda imao, pa nemao!”
Za svakoga tko imalo prati stanje u obrazovnom sustavu ovakvo trenutno stanje nije nikakvo iznenađenje
Glavna su pitanja zašto je to tako i kako to promijeniti.
Jedan je od glavnih razloga u tome što do sada nismo ni od jednog učenika koji je došao na razgovor za upis u školu dobili odgovor na pitanje znaju li iz bilo kojeg predmeta elemente i kriterije vrednovanja. Ovo možete lako provjeriti pitajući učenike znaju li i iz jednog predmeta elemente i kriterije vrednovanja, kao i obrazloženja ocjena u e-dnevnicima.
U budućnosti to podrazumijeva učenje napamet i rad na nisko plaćenim radnim mjestima.
Profesori učenicima daju povratne informacije postotno i brojčano, nesvjesni važnosti davanja povratnih informacija sukladno elementnima i kriterijima vrednovanja i bez inzistiranja na trajno usvojenim znanijima i vještinama.
Veliki broj roditelja radi pritisak na nastavnike koji na kraju popuste. Ako samo jednom učeniku nerealno podignemo ocjenu, to izaziva lančanu reakciju.
Najbolji primjer tome jest da je prosječna zaključna ocjena u osnovnim školama 4.51
Dolaskom u srednju školu za većinu učenika počinje mučenje u vidu ogromnog stresa zbog nemogućnosti praćenja nastave, broj izostanaka u odnosu na osnovnu školu povećava se 2-3 puta. Roditelji opravdavaju djecu kako bi izbjegli pisanje ispita što samo povećava rupu u znanju, a o količini stresa i gubljenju volje za školovanje da ne govorimo. Učenici su skrhani činjenicom kako su bili odlični učenici, a sada ne mogu dobiti ni ocjenu dovoljan (”Dabogda imao, pa nemao!”).
Uzevši u obzir da većina nastavnika ne provede ni pola radnog vremena u školi, automatski dolazimo do posljedice kako su učenici prepušteni sami sebi i savjesti roditelja.
Iz istog razloga ne detektiramo darovite, pa se događa da kriminalci prije otkriju nadarene, poput učenika iz Slavonskog Broda.
Na ovaj način, umjesto da takvi učenici postanu ljudi koji su najbolje plaćeni u svojoj struci, obilježeni su kako kriminalci koji nisu imali ni najmanju šansu da se obrane od toga, a pomoći iz obrazovnog sustava nigdje nema. Prvi korak u rješavanju ovih problema bi bio prve sate zbilja posvetiti elementima i kriterijima vrednovanja. Ovaj dio nastave učenici moraju savladati sa 100%, kako činjenično tako i esejski. Na žalost, esej kao kruna razumijevanja, a nakon toga i primjene, je toliko marginaliziran da učenici mogu položiti državnu maturu i ako ga uopće ne napišu.
Po pitanju rane profesionalne orijentacije se gotovo ništa ne radi
Dalje, po pitanju rane profesionalne orijentacije se gotovo ništa ne radi. Rade se centri izvrsnosti, ali bez potpore škola nećemo dobiti nacionalno značajnije rezultate, odnosno povećanje društvenog bruto proizvoda koji realno stagnira od 80-ih godina prošlog stoljeća.
Još je Sokrat prije 2500 godina rekao da obrazovanje nije punjenje lonca nego paljenje plamena.
Međunarodni rezultati učenika kojima se hvalimo u velikoj mjeri nisu produkt obrazovnog sustava nego su produkt ”samozapaljenja”.
Što se događa u gospodarstvu i napretku tehnologije?
Danas je objavljeno da je u većini zemalja prihvaćeno da autonomna vozila umjesto 60 kilometara na sat mogu razvijati brzinom do 130km/h. Sva nova putnička i teretna vozila u narednih 10-15 godina morat će imati tu tehnologiju. Što će se dogoditi nakon toga s barem 50 milijuna vozača, posebno kod nas gdje je cjeloživotno učenje na izuzetno niskoj razini?
Blagajne i trgovački poslovi također će se automatizirati. Amazon već testira trgovine bez trgovaca. To nam je dobro poznato jer naši bivši učenici rade na njihovu razvoju.
Šalteri u bankama, ostat će samo radna mjesta osobnih bankara.
Iz ovoga bi trebalo biti jasno što čeka hrvatske građane koji rade na tim radnim mjestima, a istovremeno smo nesposobni za cjeloživotno učenje.
Da, otvarat će se nova radna mjesta, ali ne za znanja i vještine koje proizvodi nas obrazovni sustav.
Sustavi efikasnog učenja
Drugi je korak učenike podučiti sustavima efikasnog učenja.
Učiti kako učiti je prva od osam kompetencija koju je Vijeće EU još 2006. usvojilo u svrhu pripreme za buduća radna mjesta.
Treći je korak aplikacija za ranu profesionalnu orijentaciju.
Ona treba funkcionirati na način da na svakom satu profesor odvoji 2-3 minute kako bi učenici zapisali što im je bilo najzanimljivije. Nakon toga te ideje treba povezati na činjeničnoj i kreativnoj razini s ostalim predmetima koje je učenik samostalno odabrao.
Što će se dogoditi nakon nekoliko mjeseci?
Aplikacija će izbaciti predmet s kojim je učenik najviše povezivao. Plamen koji je izašao iz njega. Na taj način ne samo da ćemo vidjeti predmet s kojim je učenik najviše povezivao nego i uže područje.
Ako je izborni predmet biologija, vidjet će se je li ju povezivao više s genetikom, botanikom, zoologijom… Dalje bi trebalo biti lako.
Jednostavno “špijuniramo učenike” na isti način kako nam Google nudi svoje proizvode i usluge.
Nakon toga profesori odabranih predmeta postaju mentori tim učenicima, a centri izvrsnosti mogu u potpunosti izvršiti svoju specijalističku funkciju.
Možemo iznositi još brojne detalje, ali vjerujemo da je ovo dovoljno da kao društvo shvatimo ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo.
Također, predlažemo da se nakon uvođenja male mature svake godine objavljuju rezultati, isto kao i rezultati državne mature.
To bi trebao biti glavni temelj nagrađivanja profesora. Kad su poznati rezultati male mature, lako je vidjeti rad profesora u nastavku obrazovanja. Nekome 2-3 tisuće eura, nekome otkaz.
Nakon toga uvesti vaučere u obrazovanju koji bi roditeljima omogućili bolji izbor, a odgovornim profesorima još veća primanja.
Bez jasno definiranih pravila i stimuliranja najboljih još ćemo dugo ostati u 80-im godinama prošlog stoljeća.
Kao škola, korištenjem EU fondova realizirali smo sve gore navedeno uključujući aplikaciju za profesionalnu orijentaciju.
Sve navedeno je dostupno svima koji to žele.
Nije nam cilj da ovo na bilo koji način bude reklama za našu školu i svi koji ovo žele objaviti imaju dopuštenje prilagoditi tekst kako ne bi bio vidljiv izvor.
Ovo predlažemo iz jednostavnog razloga što bi spominjanje privatne škole uz ovu najvažniju hrvatsku temu, raspravu moglo odvesti u krivom smjeru.
