1. Gdje si danas? Čujemo da si upisao jedan od najprestižnijih fakulteta na svijetu?
Da, upisao sam UCL sveučilište u Londonu koje je redovito u top 5 i 10 svjetskih sveučilišta. Smjer koji sam odabrao i upisao znanstvena je arheologija. Studij arheologije na UCL-u među prva je tri arheološka studija na svjetskoj rang listi. Akademsko obrazovanje stječem na Arheološkom institutu koje je osnovano 1937. godine i smatra se prvim takve vrste u svijetu, a danas i najprestižnijom arheološkom institucijom na svijetu.
IoA (Insitute of Archaeology) dio je UCL-a kao jedan od njegovih fakulteta.
2. Postoje li sličnosti našeg i njihovog obrazovnog sustava? Može li se Gaudeamus usporediti s tvojim sadašnjim fakultetom?
Postoje velike sličnosti obrazovnog sustava u Gaudeamusu i britanskog obrazovnog sustava. Britanski obrazovni sustav temelji se na specijalističkom, usmjerenom znanju.
Sustav u Gaudeamusu zahtijeva opće znanje iz predmeta koje učenik neće pisati na maturi, dok se naglasak stavlja na predmete bitne za upis željenog fakulteta. Rasterećenje kroz takav sustav najbolje se može iskoristiti za širenje osobnog znanja koje će biti korisno kasnije na fakultetu i životu.
3. Što ti je bilo najkorisnije što si ponio iz Gaudeamusa, a danas ti u Londonu i na fakultetu to neizmjerno znači?
Najkorisnija stvar koju sam ponio iz Gaudeamusa uvježbanost je u pisanju eseja. Tijekom obrazovanja u Gaudeamusu izradio sam preko stotinu eseja, a ta mi je vježba uvelike pomogla na fakultetu. Na početku studija vrlo dobro sam poznavao način izražavanja putem eseja, samo sam morao prilagoditi stil pisanja engleskim standardima.
Znanstvena arheologija kao smjer uvelike se oslanja na esej kao formu testiranja te je od velike važnosti znati kako napisati dobar esej.
4. Kakav je život u Londonu?
London je grad koji predstavlja svijet u „malom“. Grad koji nikad ne spava pun je kulturnih događanja, znamenitosti, povijesnih događaja i atrakcija tako da ga godišnje posjeti oko 17 milijuna turista. Mislim da je, iz studentske perspektive gledano, London prvenstveno grad za obrazovanje i posao, a ne za zabavu. Najviše vremena provedem radeći na ispunjenju redovitih studentskih obveza koje se uz redovite odlaske na fakultet baziraju na istraživanju povijesne građe, čitanju knjiga i znanstvenih članaka. Edukacijski materijali koji se mogu pronaći u ondašnjim knjižnicama, arhivima i muzejima nepresušni su.
U slobodno vrijeme najčešće ubacim treninge juda, plivanje i teretanu. Normalno, često se mi studenti skupimo, izađemo i zabavimo iako je manji naglasak stavljen na taj segment studentskog života u Londonu. Život u Londonu vrlo je užurban i vrijeme brzo prolazi jer je dnevnih obveza jako puno. Planiranje vremena važno je, a hrana se u pravilu ne može usporediti s domaćom hranom u Hrvatskoj. Gastronomska ponuda vrlo je široka i nude se jela svih kuhinja svijeta, ali okusa domaće hrane nema nigdje u ponudi.
5. Planovi za budućnost?
Kroz obrazovanje u Ujedinjenom Kraljevstvu, zemlji s jednom od najdužih arheoloških tradicija, plan mi je postati stručnjak za svoje područje te nakon završenog obrazovanja, raditi na projektima važnim za naše razumijevanje ključnih tema iz prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Područje arheologije odavno se ne bavi isključivo prošlošću, arheologija je najbrže razvijajuća znanost današnjice.
6. Sjećamo se da si za vrijeme školovanja u Gaudeamusu govorio o Tvrđi, o čemu se točno tu radi?
Zadnjih godina bavim se proučavanjem lokalne povijesti grada Osijeka i njegove tvrđave (Tvrđe). Primijetio sam kako nismo vješti u prezentiranju naše bogate kulturne baštine, ne samo turistima nego i sami sebi. Velika većina građana grada Osijeka nema pravilnu percepciju o povijesti svojega grada. Kroz ta saznanja prihvatio sam se projekta izrade knjige koja bi imala potencijal promijeniti tu situaciju.